Mjesto Komarna pripada općini Slivno na području koje su ljudi živjeli još od vremena prije Ilira. Prvi poznati stanovnici bilo je tračansko pleme Plereji kojega je kasnije potisnulo ratoborno ilirsko pleme Ardijejci.
Ilire potiskuju Rimljani koji u blizini (Vid kod Metkovića) osnivaju grad Naronu, jako trgovačko, vojno i sudsko uporište. Narona je poslije Salone bila najveći rimski grad na istočnoj obali Jadrana. Prije desetak godina tamo je tijekom arheoloških iskapanja pronađena skupina od šesnaest skulptura koje predstavljaju rimske careve i njihovu obitelj, što predstavlja jedan od najvećih skupnih nalaza te vrste na svijetu.
Hrvati na ove prostore stižu u 6. i 7. stoljeću, a već u 9. st. postoji Neretvanska kneževina na čelu sa knezom Domagojem koji vlada od Cetine do Neretve. Svojim malim brzim lađama često je napadao mletačke brodove, pa je od njih dobio naziv “najgori knez hrvatski” (dux pessimus Croatorum). U Vidu kraj Metkovića podignut je spomenik “Domagojevi strijelci” u spomen na toga slavnoga kneza.
Područje Slivna u srednjem vijeku potpadalo je pod razne vladare, a prodorom Turaka u 15. i 16. stoljeću našlo se uz samu granicu sa Otomanskim carstvom. Stoga Mletačka uprava cijelo područje daje u vlasništvo obitelji Nonković koja se istakla u borbi s Turcima. Iznad Kleka za obranu od Turaka gradi se utvrda koja dobiva naziv Smrdelj-grad ili Smrdan-grad čiji ostatci i danas postoje. Iz vremena srednjeg vijeka je i nekropola stećaka koji se nalazi na Slivnu.
|
